Snižen devizni tečaj yuana

1083

– Kineska Narodna banka je 11. kolovoza 2015. snizila devizni tečaj yuana za gotovo 2 posto. Potez središnje banke potaknuo je yuan da se u jednom danu fiksira na 6.2298 naspram američkog dolara. On predstavlja najveću jednodnevnu promjenu yuana od kad je Kina (donekle) olabavila vezanost uz dolar u lipnju 2010.

Trodnevni pad yuana prestao je nakon što je središnja banka u četvrtak umirila reakcije tržišta, obrnuvši kratak ali oštar pad kojeg je potaknula promjena u politici stranih valuta.

Ovakav razvoj događaja odmah je potaknuo promatrače financijskog tržišta da donesu dva “zaključka”: prvo, iako je središnja banka, najavivši potez, navodno dala potporu fleksibilnom deviznom tečaju, njihova odluka je zapravo signalizirala paniku zbog usporavanja kineskog rasta. Drugo, devalvacija nije jednokratan potez, već vjerojatan početak dužeg razdoblja planiranog snižavanja yuana u odlučnom pokušaju da se poveća vanjska konkurentnost Kine.

Dok su se vijesti o devalvaciji širile, sve cijene imovine vezane za kinesko tržište, kao što su nafta, bakar, luksuzni proizvodi i automobili, te devize tržišta zemalja u razvoju pale su ispod svojih već niskih razina.

Iako je reakcija tržišta odrazila brojne frustracije “razvijenih zemalja”, pogledajte posljednje događaje u Kini sa stajališta koji nije zapadnocentričan. S tog pogleda, reakcije tržišta i dosadašnji komentari su kratkovidni.

Čak i ako devalvacija signalizira zabrinutost zbog trenutne putanje kineskog rasta, ispravljanje akumulirane precijenjenosti yuana biti će dobro za rast Kine (i drugih zemalja u razvoju), kao i za izvoz robe i luksuznih proizvoda.

Ovo možda zvuči kao zbunjujuća ideja u kontekstu još uvijek dominantnog zapadnjačkog razmišljanja.

No u današnjem svijetu ističu se dvije životne činjenice: prvo – kakav utjecaj kinesko gospodarstvo ima na čovječanstvo, a ne samo na zapadne zemlje (stanovništvo Kine iznosi 1.3 milijarde, što je otprilike jednako cjelokupnom stanovništvu bogatih zemalja OECD-a). I drugo – zapadna tržišta, posebno Sjedinjene Američke Države, već su previše ovisne o promjenama “raspoloženja” te su, kao posljedica toga, ostala tržišta u razvoju imaju značajniji udjel u onome što se događa u Kini.

Osobito je zabrinjavajući poprilično pasivan stav, osobito istaknut u SAD-u, kojim se izražava nada da će “Kina biti u redu, tako da se nemamo o čemu brinuti”.

Neki možda još uvijek sumnjaju da je yuan precijenjen. No pogledajmo dokaze. Prema obuhvatnim mjerenjima Banke za međunarodna poravnavanja (BIS) efektivni tečaj (odnosno tečaj ponderiran za trgovinu) yuana je tijekom posljednjih pet godina aprecirao za oko 30 posto.

A prema Barclayevom tečajnom modelu bihevioralne ravnoteže, yuan je još uvijek druga po redu precijenjena valuta na svijetu, za više od 20 posto. Nedavni porast američkog dolara povukao je yuan od drugih valuta, ostavivši ga sve više precijenjenog, budući da je yuan ostao labavo vezan uz dolar.