Tradicionalni kineski praznik Duanwu

144
Duanwu

Tradicionalni praznik „Duanwu” se svake godine praznuje petog dana u petom mjesecu po kineskom lunarnom kalendaru koji se zove i „Duanyang” (Duanjang) ili „Praznik petog mjeseca”.


Ovaj praznik je sećanje na Qu Yuana (Ću Juana), pjesnika patriotu iz drevne Kine. Mnogo običaja za vrijeme praznika „Duanwu” su važan sastavni dio kineske tradicionalne kulture kao što su: takmičenje zmajevih čamaca, kačenje mirišljavih kesica i obavezna priprema poslastice “zongzi”. Duanwu je posljednjih godina proglašen za državni praznik u Kini.

Priča se da je porijeklo ovog praznika vezano za sećanje na Qu Yuana —jednog pjesnika patriote, koji se prije 2 hiljade godina ubio, bacivši se u rijeku. Tada se Kina nalazila u Periodu zaraćenih država. Qu Yuan je živio u državici Chu (Ču) koja se nalazila u obalnom području reke Yangtze (Jangce), u južnom dijelu današnje Kine, i takmičila se za prestiž sa državicom Qin (Ćin), koja se nalazila u sjeverozapadnom dijelu. Qu Yuan bio je aristokrata u državici Chu kojem je car vjerovao, ali su se njegovim idejama protivili konzervativni funkcioneri, koji su ga stalno klevetali. Zbog toga je Qu Yuan sa velikom tugom napisao mnoge pjesme, izražavajući snažna osjećanja prema državi i narodu.

Qu Yuan je prognan u priobalno područje reke Miluo, odnosno u današnju provinciju Hunan gdje je zadobio poštovanje tamošnjih stanovnika. Čuvši da su vojnici državice Qin 278. godine prije nove ere napali prijestolnicu državice Chu, Qu Yuan je bio veoma tužan i zbog toga je 5. maja skočio u reku Miluo i ubio se.

Čuvši da je Qu Yuan skočio u reku, mještani su u čamcima krenuli u potragu za tijelom pjesnika. Pošto nisu uspjeli da ga pronađu, u rijeku su bacili bambusove cilindre napunjene pirinčem kako bi spriječili ribe da pojedu njegovo tijelo. Neki su sipali u rijeku i ljekovitu rakiju od pirinča Xionghuang (sjunhuan) da bi rastjerali ribe. Od tada je nastao običaj da se svake godine petog dana u petom mjesecu po lunarnom kalendaru vesla u čamcima i da se u rijeke bacaju bambusovi cilindri sa pirinčem, radi sjećanja na Qu Yuana. Nastao je i običaj pravljanja poslastice od ljepljivog pirinča u obliku piramide, to je „zongzi”, a veslanje čamaca na reci je postepeno preraslo u takmičenje zmajevih čamaca.

Sem toga, povodom praznika Duanwu organizuju se i mnoge druge aktivnosti. Preci su smatrali da je peti dan u petom mjesecu po lunarnom kalendaru početak ljeta, vrijeme je toplo i pojavljuju se škorpije, stonoge i otrovne zmije, i da se ljudi lako zaraze. Za vrijeme praznika se čisti kuća kako bi se spriječile bolesti i istjerao đavo. Ljudi na obe strane vrata okače ljekovite trave koje rastjeraju komarce i insekte i piju ljekovitu rakiju da bi se odbranili od bolesti. Devojke šiju mirišljave kesice u koje stavljaju ljekovite trave i okače ih na odjeću. Djeca nose mrežu za jaja pletenu koncima u pet boja u kojima se nalaze farbana kokošija ili pačja jaja, kojima se tucaju.

Pošto je Kina veoma velika, postoje različiti običaji u proslavi praznika Duanwu, a najpopularniji su takmičenje u veslanju zmajevih čamaca, kačenje ljekovitih trava, pravljenje zongzi i pijenje ljekovite rakije. Na dan praznika i na jugu i na sjeveru zemlje, svaka porodica u bambusovo lišće uvija zongzi, što stvara prazničnu atmosferu.

No, brz razvoj savremenog društva i urbani život postepeno su skratili tradicionalne rituale. Tokom poslednjih godina, kineska vlada je ojačala zaštitu i očuvanje tradicionalnih običaja. Praznik proljeća i praznici Qing Ming i Duanwu su uvršteni na listu nematerijalne kulturne baštine Kine, a slave se i kao državni praznici. Etnolozi smatraju da je za efikasno očuvanje tradicionalnih praznika potrebno da oni postanu dio svakodnevnice stanovništva.