Stopa rasta kineskog gospodarstva i BDP-a mogla bi biti najveća u svijetu

16
gospodarski rast

Ugledni hrvatski profesor Nedeljko Bosanac ističe kako je NR Kina danas neodvojivi dio nove svjetske politike. 


Otvorena su ovogodišnja dva zasjedanja i kineski premijer je predstavio radno izvješće kineske vlade. U Pekingu je 5. ožujka otvorena druga sjednica 13. saziva Svekineskog narodnog kongresa. Kineski premijer Li Keqiang je na otvaranju predstavio radno izvješće vlade. Svoj komentar dao je profesor Nedeljko Bosanac.

Rast kineskog BDP-a pokazuje tendenciju uravnoteženog rasta i razvoja

– Rast kineskog BDP-a, koji je za 2019. godinu planiran između 6% i 6,5 %, pokazuje tendenciju uravnoteženog rasta i razvoja nakon 5 godina usporavanja kineskog gospodarstva. Taj rast je za dinamiku rasta i razvoja kineskog gospodarstva realan, mjereno s vanjsko-trgovinskim efektima koje Kina ima u 2018. godini. Usprkos nametnutim američkim carinama na kinesku robu kinesko gospodarstvo usporava ali i dalje pokazuje tendencije održivog rasta i razvoja, ističe Bosanac i kaže kako rast vrijednosti kineskog DBP-a od 6,5 % je ušao u razdoblje održivog kretanja gospodarstva na domaćem ali i posebno i na inozemnom tržištu.

Profesor Bosanac napominje kako će s rastom kineskog gospodarstva od 6,5 % Kina ostvariti održivi potrošački inflaciju između 2,5% i 3% što će otvoriti razvojne mogućnosti gospodarstva praćeno s novih 15 milijuna urbanih radnih mjesta.

Kina bi mogla imati najveću stopu rasta gospodarstva i BDP

– Ukoliko Kina smanji porez na dodanu vrijednost od 16% za proizvodnje i posebno ostale industrije na 13%, tada bi mogla krajem godine očekivati pozitivni gospodarski rast koji bi se odrazio na povećanju BDP-a od 6,5% do 7%. U svim dinamičnim gospodarstvima razvijenog svijeta Kina bi tada mogla imati najveću stopu rasta gospodarstva i BDP-a, veću od stope rasta SAD-e, Rusije, EU i posebno Njemačke – naglašava prof. Bosanac.

Bosanac posebno napominje kako sa stopom rasta na kraju 2019. godine, uz održivi aktivnost rasta i razvoja gospodarstva, posebno u urbanim sredinama, Kina bi postigla smanjenje ruralnog siromaštva stanovništva za preko 20 milijuna, ali bi taj isti broj stanovnika mogao pokazati pozitivno mehanički kretanje stanovništva u zemlji ali i prema inozemstvu, zahvaljujući ekspanziji kineskog investicijskog kapitala i radne snage prema Europi.

Posebice je zanimljiva, kaže, tema koja se odnosi na otpuštanje štetnih plinova koji nastaju gospodarstvenom ekspanzijom i u izravnoj su svezi s tehnologijom proizvodnje ali i s prenapučenosti urbanih sredina. S tim u svezi kineska politika usmjeravanja gospodarstvenog rasta i razvoja prema suvremenim tehnologijama dobiti će na značaju. Istodobno, prenapučene kineske velike gradove zamjeniti će politika disperzičnosti stanovništva po manjim urbanim sredinama, čak i izgradnjom novih većih gradova potpuno digitaliziranih do visine 150 do 200 tisuća stanovnika. Množine tih novih gradova osloboditi će demografski pritisak stanovnika u velikim gradovima što će imati i značajne ekologijske benefite.

– Specifičan kineski model koncepcije društvenog i gospodarskog rasta i razvoja već je na svjetskom razini pokazao prednosti takvog modela upravljanja društvom i državom. Profesor smatra kako bi suvremeni i modificiranim strategijski politički i gospodarski ciljevi Kini otvorili neslućene mogućnosti rasta i razvoja, tim više što će svijet u 2019. i 2020. godini zahvatiti snažna kriza upravo iz razloga politike neravnoteža između SAD-a i EU.

Promicanje inicijative “Pojas i put” važno je radi uvažavanja politika Kine

Politikom privlačenja stranog kapitala na kinesko tržište ta će zemlja polučiti novi zamah u suvremenoj tehnologiji i svježem kapitalu što bi se moglo dogoditi 2019. godine, a posebno 2020. godine, kada će Svijet i Europu, posebno SAD-e zahvatiti prvi signali opće krize. Promicanje inicijative “Pojas i put” važno je radi uvažavanja politika Kine, upravo zbog olakšavanja rješenja nastupajuće krize u Svijetu i EU. Ta bi inicijativa mogla otvoriti mnoštvo stranih tržišta i proširiti djelovanje kineske trgovine i gospodarstva na njima. Posebno će biti značajna zastupljenost kineskih investicija u slabije razvijenim zemljama Južne Europe, ističe prof. Bosanac.

Aktivnijom politikom Kine, posebno na području vanjsko-trgovinske politike, kineska država i gospodarstvo mogu preko trgovine ostvariti povoljne carinske odnose s EU, posebno sa SAD-om. Kina će s ekspanzijom ukupnih multilateralnih i bilateralnih odnosa s drugim zemljama, posebice Europskom unijom, otvoriti mogućnosti fleksibilne obrazovne politike kako uvođenja novih znanja u zemlji tako i izvozom svoga znanja. Kina je neodvojivi dio nove svjetske politike u obrazovanju koju se danas ističe pod paradigmom “Bitka za um!”, zaključuje profesor Nedeljko Bosanac.