Je li autocesta u Crnoj Gori dužnička zamka ili put do uspjeha?

2251
autocesta u Crnoj Gori

Kad je izašla vijest da će gradnja prve crnogorske autoceste krenuti pored njegove kuće, Vukašin Petrović, seljanin iz Jelin Duba koji se nalazi oko 14 km sjeverno od glavnog grada Podgorice, bio je toliko uzbuđen da se šalio kako će skočiti s mosta koji se u ovu svrhu planirao graditi, piše CRI.CN.

San o sigurnim i brzim putovanjima bio je poprilično daleko od ostvarenja u ovome malom i nerazvijenom kutku Balkana, sve dok se na horizontu nisu pojavili impresivni kameni stupovi, neki čak i viši od 160 metara.

Autocesta je dio projekta koji se probija kroz planine koje se valovito prostiru po ovoj zemlji.

Sada 69-godišnji Petrović često sjedi na velikoj, drvenoj stolici ispred svoje kuće samo kako bi promatrao napredak gradnje te je dao obećanje da će biti jedan od prvih koji će se provesti autocestom nakon dovršetka.

Početna sumnja prema autocesti nije bila ograničena samo na Petrovića. Kada je crnogorska vlada prvi puta objavila projekt, on je bio kritiziran i u zemlji i inozemstvu kao ”prazno obećanje” i politički marketing, kako je istaknuo savjetnik crnogorske vlade Vatroslav Belan.

”Sada smo pod drugačijim pritiskom naših građana, a to je da što prije izgradimo autocestu,” istaknuo je Belan.

Cesta u izgradnji, koja se proteže u dužini od 41 kilometra, potpomognuta je kineskim zajmovima i inženjerskom stručnošću u sklopu inicijative Pojas i put te je prva faza autoceste ukupne dužine 180 kilometara koja će povezivati jadransku luku Bar sa Srbijom koja nema izravan pristup moru.

To je najveći infrastrukturni projekt u Crnoj Gori, zemlji s poprilično izazovnim kopnenim geografskim karakteristikama i koja ipak privlači sve veći broj turista iz inozemstva.

FINANCIJSKI NEPOUZDANO?

Unatoč popularnosti i važnosti u Crnoj Gori, autocesta je privukla ogorčenje zapadnih medija, koji su projekt nazvali ”dužničkom zamkom”, tvrdeći kako će on, inače potpomognut kineskim zajmovima, dovesti u bankrot tu balkansku zemlju.

U izvješću Reutersa stoji kako je kineski zajam za autocestu ”dug Crne Gore uputio prema povećanju”.

Široko navođeni dokument o mjerama Centra za globalni razvoj sa sjedištem u Washingtonu, ističe kako je ”problem duga Crne Gore ogroman”, navodeći pritom studiju objavljenu u veljači 2017. od strane Svjetske banke koja procjenjuje da će javni dug te zemlje kao ”udio BDP-a porasti na 83 posto tijekom 2018. u nedostatku fiskalne prilagodbe”.

Ipak, istraživanja i intervjui koje je provela Xinhua pokazali su drugačije.

Uvjeti kineskih kredita koji uključuju kamatnu stopu od 2 posto, rok otplate od 20 godina i razdoblje roka aktivacije od 6 godina – smatraju se iznimno povoljnima prema međunarodnim standardima.

U stvarnosti, dug središnje vlade u Crnoj Gori sredinom 2018. godine iznosio je 70,1 posto BDP-a, kako se navodi u izvješću Ministarstva financija.

No čak i 83-postotna brojka je u skladu s europskim prosjekom.

Eurostat, statistički ured Europske unije (EU), izjavio je da je državni dug u prvom tromjesečju 2018. iznosio 86,8 posto nacionalnog BDP-a u 19 zemalja članica eurozone i 81,5 posto u 28 zemalja članica EU.

Ono što zapadni mediji nisu objavili u svojim tekstovima jest činjenica da su učinkovite napore Crne Gore usmjerene prema fiskalnoj konsolidaciji otada priznale Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF).

GOSPODARSKA KORIST

Izgradnja autoceste već je ovoj maloj zemlji dala veliki poticaj, o čemu je MMF objavio da će ”nakon što će se 2016. povećalo za 2,9 posto, gospodarstvo će tijekom 2017. porasti za 4,4 posto, potaknuto izgradnjom autoceste i snažnom turističkom sezonom”.

”Snažan gospodarski rast trebao bi se nastaviti i u 2018. godini, bez obzira na fiskalnu prilagodbu. … Ako potrošnja na autocestu ostane blizu razine iz 2017., privatna ulaganja – radije negoli javna ulaganja – i potrošnja trebaju povećati rast,” kako navodi MMF.

”Dok će se rast investicija usporiti kada se zaključi izgradnja autoceste, njezin će doprinos rastu ostati snažan tijekom 2018. godine,” objavila je Svjetska banka u svojim gospodarskim predviđanjima za Crnu Goru.

Za Bemax, vodeću crnogorsku građevinsku tvrtku, sudjelovanje u izgradnji ovoga projekta znači promet od oko 200 milijuna eura (232,2 milijuna američkih dolara). Projekt izgradnje autoceste sada zapošljava oko 700 ljudi, a od toga oko 600 lokalnih radnika, kako je istaknuo izvršni direktor Veselin Kovačević za novinsku agenciju Xinhua.

39-godišnji radnik Branislav Becerović, koji je radio s betonskim armaturama u blizini 160 metara visokih stupova u izgradnji, rekao je da mu ovaj posao donosi puno bolje prihode negoli bilo koji drugi poslovi ranije.

ŠIRA SLIKA

Crnogorska vlada vjeruje kako gradnjom autoceste premošćuje jaz između njezinih sjevernih i južnih dijelova, kao i između same Crne Gore i Europe.

Dok je njegov vrletni planinski i krški sjever suprotnost prelijepoj obali, nedostatak odgovarajućih cesta ne ide u prilog turizmu, vjerojatno najvećem gospodarskom potencijalu u zemlji, kao i poljoprivredi te drugim industrijama.

”Regionalne razlike u gospodarskom razvoju su prilično velike,” kako stoji u Izvješću o nacionalnom ljudskom razvoju iz 2013. Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, pri čemu je ”sjeverna regija u daleko najnepovoljnijem položaju”.

”Primjerice, obalna regija imala je najnižu stopu nezaposlenosti od 11,4 posto, dok je na sjeveru gotovo 33 posto aktivnog stanovništva bilo nezaposleno,” navodi se u izvješću dodajući kako je neodgovarajuća infrastruktura jedna od prepreka koje se trebaju riješiti i u cilju integraciju u EU.

Unatoč tome što je autocesta poboljšala povezanost Crne Gore s EU – na sjeveru preko Srbije u pravcu središnjeg dijela Europe, a na jugu putem Jadranskog mora prema Sredozemlju – bilo je dosta optužbi sa Zapada da Kina ima u Europi skriveni motiv.

Za Crnu Goru, ova autocesta predstavlja nadu za ”istu cestu koju smo već duže vremena imali u našem političkom planu … put prema Europi i zajednici najrazvijenijih zemalja”, kako je rekao Vatroslav Belan, spomenuti savjetnik crnogorske vlade s početka priče.