Investicijski proboj Kine u državama regije

653

Kineski investitori jačaju svoju prisutnost na Balkanu i dolaze korak bliže ujedinjenom tržištu EU-a.

Čelnici zemalja regije su protekli tjedan proveli u Kini, jačajući diplomatske veze s ovom zemljom te dogovarajući nove investicije sa njezinim kompanijama.

I doista, posljednjih godina kineski investitori jačaju svoju nazočnost na Balkanu te tako dolaze korak bliže ujedinjenom tržištu Europske unije.

Al Jazeera je analizirala  najzanimljivije kineske investicije u zemljama regije te istražila nove kapitalne projekte investitora s Dalekog istoka.

Energetika, cestovna infrastruktura, tekstilna industrija, pa čak i financije – kineski investitori zainteresirani su za sve u čemu postoji šansa za profit i što će ih dovesti korak bliže tržištu Europske Unije.

Početak novog investicijskog vala u Europi, Kina je najavila još krajem studenog 2013. godine, kada je ova zemlja predstavila plan za unaprijeđenje suradnje sa zemljama središnje i istočne Europe.

Autoceste i termoelektrane

Među zemljama regije, trenutačno najviše kineskih investitora uspjela je privući Srbija. U Srbiji je završila i izgradnja dviju autocesta, a planirane su i izgradnje novih, što će razinu kineskih investicija u ovom sektoru podići na više od 640 milijuna eura.

Termoelektrane su također mamac za Kineze, a u ovom sektoru najznačajnija investicija je termoelektrana i kopovi Kostolac, u čiju modernizaciju i proširenje bi trebalo biti uloženo gotovo milijarda eura.

I Bosna i Hercegovina se bori za svoj dio kolača, a kineskim investitorima najzanjimljiviji je energetski sektor ove zemlje.

Početak suradnje označila je izgradnja termoelektrane Stanari u blizini Doboja. Vrijednost ovog projekta procjenjena je na 560 milijuna eura.

Pored toga, kineski investitori izrazili su spremnost za ulaganje u blok 7 termoelektrane Tuzla, što je okarakterizirano kao najznačajniji energetski projekt u Bosni i Hercegovini.

S tom investicijom i još nekoliko drugih, kineska ulaganja u energetski sektor ove zemlje mogla bi premašiti 1,3 milijarde eura.

O investicijama u mrežu autocesta i brzih cesta tek se vode početni pregovori.

Luka Bar vrata prema ostatku Europe

Kineski investitori nisu zaobišli ni Crnu Goru, zemlju koja bi preko luke Bar te već planiranu izgradnju autocesta, trebala biti vrata kroz koja bi kineska roba trebala ići dalje prema ostatku Europe.

Uz to, Vlada ove zemlje od 2012. godine vodi pregovore za nove investicije u nekoliko termoelektrana, od čega je najozbiljniji projekat, za sada, izgradnja drugog bloka termoelektrane Pljevlja, čija se vrijednost procjenjuje na 330 milijuna eura.

Kinezi grade autoceste u Makedoniji. Ranije su dogovorene izgradnje dvije dionice ukupne dužine 107 kilometara, što predstavlja investiciju od gotovo 570 milijuna eura.

Vlada Makedonije pobrinula se i da 50 posto radova na ovim dionicama obavljaju domaće kompanije.

Kina je kroz prethodna tri summita sa zemljama središnje i istočne Europe dogovorila osnivanje investicijskog fonda vrijednog 10 milijardi dolara.

Međutim, kruna ovotjednog summita je najava kineskog predsjednika da bi fond za investicije u 16 zemalja središnje i istočne Europe mogao biti povećan na 100 milijardi dolara – brojka koja bi trebala biti dovoljna za stvaranje novog puta svile.