Američki zakon o Tajvanu se protivi svjetskom trendu i neće nikome predstavljati prijetnju

74
kina zastava

Dok globalna borba protiv epidemije upale pluća uzrokovane novim koronavirusom ulazi u ključni trenutak, pojedini američki političari nastave raditi probleme te je pod njihovom inicijativom Predstavnički dom nedavno usvojio “Zakon o inicijativi za međunarodnu zaštitu i unapređenje Tajvanskih saveznika (TAIPEI) 2019.” (Taiwan Allies International Protection and Enhancement Initiative – TAIPEI), tražeći od američke vlade da temeljem odnosa drugih zemalja s Tajvanom, odgovarajuće pojača ili oslabi gospodarske, sigurnosne i diplomatske odnose s tim zemljama. Jednom rečenicom, namjeravaju prijetnjama podržati Tajvanu u učvršćenju tzv. “diplomacije” i širenju “međunarodnog prostora”.


Prije 40-tak godina su SAD temeljem principa jedne Kine, uspostavile diplomatske odnose s Kinom, a sada opstruiraju druge suverene države u razvoju normalnih međudržavnh odnose s Kinom, pa se pitamo kakva je to hegemonijska logika? Nema nikakvog smisla. Njihova namjera je ista kao i kod donošenja drugih zakona o Tajvanu na inicijativu državnog Kongresa SAD-a, učiniti Tajvan “šahovskom figurom” za obuzdavanje razvoja Kine i barijerom koja sprječava državno ujedinjenje Kine. Tzv. “Zakon o Taipeiju” je teško prekršio princip jedne Kine i tri zajednička službena priopćenja Kine i SAD-a te je javno uplitanje u kineske unutrašnje poslove, čemu se Kina odlučno protivi.

Nakon što su Cai Yingwen i njena administracija došli na položaj je već 7 zemalja prekinulo “diplomatske odnose” s Tajvanom i uspostavilo ili obnovilo diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom. Sve ovo dokazuje kako je princip jedne Kine veliki trend i opći konsenzusu međunarodne zajednice. Povezane zemlje su došle do ispravnog i pravovremenog zaključka o današnjoj situaciji u svijetu i na osnovi interesa svoje države i volje naroda ispravno izabrale.

Tzv. “Zakon o Taipeiju 2019.” krši međunarodne zakone i princip međunarodnih odnosa, bez ikakvih je temelja u međunarodnim zakonima i predstavlja samo političku igru pojedinih političara u SAD-u te svakako ne može biti prijetnja međunarodnoj zajednici koja podržava princip jedne Kine, niti obuzdati razvoj Kine.

Do sada je ukupno 180 zemalja uspostavilo diplomatske odnose sa Kinom. Kina insistira na principu da su, bez obzira na veličinu, snagu i bogatstvo, sve zemlje ravnopravne te ostvaruje zajedničku korist i rezultate na uzajamno zadovoljstvo kvalitetnim odnosima i pozitivnom interakcijom, što je dokazno u cijelom svijetu.

Ako tajvanska vlast očekuje da će uz pomoć SAD-a zadržati zemlje u tzv. “diplomatskim odnosima” i proširi “međunarodni prostor”, to je čisto sanjarenje. Jer američki političari koji su inicirali takav zakon nisu stvarno zainteresirani za blagostanje Tajvana, već gledaju Tajvan samo kao “šahovsku figura” i tragaju za svojim gospodarskima i političku interesima. Kao što su analitičari istaknuli, kad pogledamo protekle godine shvatit ćemo da su što SAD donose više zakona za podršku Tajvanu, sve gori odnosi preko tajvanskog tjesnaca, što predstavlja slabljenje političke i gospodarske okoline i ugrožava interese tajvanskih građana.

Na kraju krajeva, budućnost Tajvana se nalazi u jedinstvu domovine, a blagostanje sunarodnjaka s Tajvana je povezano s preporodom kineskog naroda. Ured tajvanskih poslova Državnog vijeća Kine je 2018. i 2019. objavio preferencijalne politike namijenjene Tajvanu pod nazivom “31 mjera” i “26 mjera”, ističući dijeljenje prilika u razvoju s građanima i poduzećima s Tajvana i omogućivanje ravnopravnog tretmana za njih, što predstavlja politiku koja je doista u korist razvoja Tajvana.

Tajvansko pitanje je unutrašnji posao Kine koje se tiče njenih suštinskih interesa. Tzv. “Zakon o Tajvanu” u organizaciji pojedinih američkih političara ne može ni malo promijeniti stvarenost u kojoj se “međunarodni prostor” Tajvana se sve više smanjuje, niti blokirati kineske korake prema državnom jedinstvu. Predlažemo SAD-u da praktičnim potezom zaustavi pretvaranje spomenutog dokumenta u zakon te oprezno rješava pitanje Tajvana i ne stvara probleme u kinesko-američkim odnosima.